Objašnjenje u antropologiji: Polemike

Nina Kulenović

U prethodnoj monografiji iz ove edicije (Kulenović 2016), analitički fokus je bio usmeren na izvore iz kojih je potekla rasprava o objašnjenju u antropologiji. Fokus monografije koja se nalazi pred čitaocem usmeren je na tokove i ishode te rasprave. Prethodna monografija se bavila razdobljem čija je donja hronološka granica pozni XIX vek, što je ne samo vreme kada antropologija kao institucionalizovana akademska disciplina nastaje već i kada se u njoj rađaju prve polemike o objašnjenju, koje su tokom čitavog XX veka u ovom ili onom vidu odjekivale u polemički raspoloženom životu discipline. Prethodna se monografija usredsredila na neslaganje među antropolozima oko toga da li bi disciplina trebalo da bude „galilejevskog“ tipa – disciplina koju karakteriše potraga za opštim zakonima i uzročnim, mehanicističkim objašnjenjima – ili „aristotelovskog“ tipa – disciplina koju karakteriše potraga za teleološkim objašnjenjima i kontekstualnim razumevanjem, kao i na neslaganje između metodoloških monista – koji smatraju da postoji jedinstven metod primenljiv na sve nauke nezavisno od njihovog predmeta proučavanja – i metodoloških pluralista – koji smatraju da metod treba prilagoditi predmetu na koji se primenjuje. Ova monografija je usredsređena na tokove kojima su se te rasprave kretale od sredine XX veka kako bi pokazala kakav oblik one dobijaju kad se kontekstualizuju u konkretne primere polemika o objašnjenju koje su zaokupljale antropološku metodološku scenu, a koje autor smatra posebno ilustrativnim.

Izdavač

Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Srpski genealoški centar (Beograd, 2017)

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja