Recentna spomenička kultura Zapadnog Balkana: Pop-heroji i tradicija

Emilija Mijić

Novi fenomen koji se javlja na prostoru Zapadnog Balkana u periodu između 2005 i 2010. godine, a predmet je istraživanja, jeste podizanje spomenika junacima iz popularne kulture. Talas podizanja spomenika globalnio popularnim junacima u Mostaru i banatskim manjim naseljima uticao je na promenu shvatanja koncepta spomeničke kulture i izazvao je oprecna mišljenja u javnosti, pre svega na estetskom i simboličkom nivou. Spomenici u Evropi sistemski počinju da obeležavaju javni prostor tek u devetnaestom veku. U romantičarskom duhu, oni predstavljaju reprezente nacije, koju u svakom trenutku treba da veličaju u javnom prostoru. U socijalističkom periodu, pogotovo u zemljama Istočnog bloka, oni predstavljaju glasnike ideoloških načela i u tom periodu dolazi do hiperprodukcije spomenika podignutih u čast komunističkih voda, te se spomenici tako udaljavaju od koncepta memorijala. Bez obzira na različitosti epoha, državnih uredenja i dominantnih ideologija spomenici su oduvek imali funkciju čuvara nacije i tradicije. Uvek okrenuti ka nacionalnom nasleđu, spomenici su reprezentovali ono najbolje što određena država ima da ponudi svetu i sa istorijske, ideološke i nacionalne pozicije su komunicirali na globalnom nivou. Na prostoru SAD- a, gde je popularna kultura dosegla najviše standarde, uobičajeno je podizanje spomenika slavnim glumcima i rok muzičarima. Na taj način oni dobijaju status istorijskih ličnosti i ne izlaze iz konteksta slavljenja nacionalnih i državnih vrednosti, iako su iznedreni posredstvom novih medija i planetarno su poznati. S druge strane, mesta u Srbiji u kojima su podignuti spomenici junacima popularne kulture posredstvom globalno poznatih likova žele da se izdvoje i globalne fenomene koriste kao sredstvo sopstvenog upisivanja na mapu, prvo Balkana, pa onda i sveta. To postaju spomenici njihove autentičnosti. Spomenici podignuti popularnim junacima na prostoru Zapadnog Balkana, koji je na globalnom nivou shvatan kao konzervativna sredina, predstavljaju snažan kulturni šok koji je izazvao razlicite reakcije kako domaće, tako i strane javnosti. Ovi spomenici predstavljaju potpunu dekonstrukciju uvreženog stanovišta o spomenickoj kulturi, u kojoj globalno popularni junaci postaju reprezenti potpuno nepoznatih malih mesta, anacionalni su i ne obeležavaju nikakav konkretan dogadaj vezan za naselja ili države u kojima su podignuti. U tom smislu, monografija predstavlja rezultat interesovanja za novovremenu identitetsku praksu pro-izvodenja tradicijske matrice kroz reifikaciju neupitnih uzora proisteklih iz ikonografije popularne kulture i analitičkom metodom koncepta formule pokušace da osvetli temporalni, spacijalni, ekonomski, politički i simbolički okvir u kome nastaju ideje za ove spomenike da bi se odredio kontekst u kome se razvija ovaj, pre svega, za Srbiju novi fenomen.

Izdavač

Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Srpski genealoški centar (Beograd, 2012)

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja