Put ka celovitosti dužijance

Branko Ćupurdija

Apstrakt: U radu je učinjen napor da se razradi metodologija proučavanja pojava dugog trajanja, o kojima postoje pisani izvori. Predmet istraživanja je dužijanca, agrarno-magijski običaj bunjevačkog stanovništva u subotičkoj i somborskoj opštini. Prelomni momenti u „životu“ dužijance subotičkih Bunjevaca jesu: 1911, 1948, 1968, 1993. i 2006. godina. Tako, običaj koji se izvodio u poljima i u porodici vlasnika imanja - sa ciljem osiguranja roda žita - postaje javna, seoska, gradska ili klupska svečanost, svetovne ili crkvene orijentacije (zahvalnost bogu), koje su ponekad spojene. Dužijancu izvode pripadnici bunjevačke i bunjevačko-hrvatske zajednice i gerontološki klubovi, koji imaju znatan broj članova bunjevačke zajednice (ma kako se oni unutar sebe izjašnjavali). Uvek je pokazatelj lokalnih, ali i globalnih društvenih odnosa. Predloženo je u osam tačaka oblikovanje metodologije čija bi primena dovela do celovitog poznavanja običaja, koji se na novi način izvodi 98 godina. Ta metodologija predviđa šira komparativna, etnološka i lingvistička istraživanja južnoslovenskih, slovenskih, evropskih i vanevropskih naroda koji poznaju proslavu završetka žetve, sa jedne strane, i istorijsko, funkcionalno i značenjsko istraživanje dužijance u severnoj i srednjoj Bačkoj tokom 20. i 21. veka, sa druge strane.

Ključne reči: dužijanca, Bunjevci, bunjevački Hrvati, subotička opština, somborska opština, Gerontološki klub „Bajmok“, 20. i 21. vek, metodologija proučavanja

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Гласник Етнографског института САНУ, y. 2010, no. 58 (2), pp. 163-172