O neinteligibilnosti rasizacije inteligencije

Predrag Teovanović

Apstrakt: IQ argumentom se tvrdi da (1) postoje rasne, odnosno grupne razlike u inteligenciji između crnaca i belaca, da je (2) inteligencija visoko nasledna, te su i (3) date razlike urođene, odnosno odražavaju različitosti u genetičkom materijalu. Nalazi populacionih genetičara sugerišu da je pojam rase, baš kao i pojam etničke zajednice, samo društvena konstrukcija, kulturološka kategorija, a ne biološki (genetički) utemeljen kriterijum klasifikacije. Posmatrano sa te pozicije, unapred je obesmišljen svaki pokušaj naučnih rasista da rasne razlike u inteligenciji proglase naslednim. Uproks tome, a polazeći od empirijske činjenice da na testovima sposobnosti belci (kao društvena zajednica, skup individua koje se deklarišu kao članovi bele rase/populacije/grupe) dosledno postižu za oko 15 jedinica viši prosečni IQ rezultat u odnosu na crnce (kao društvenu zajednicu...), naučni rasisti su skloni da ove razlike proglase urođenim, tvrdeći da je inteligencija visoko nasledna sposobnost. Stoga će u radu više pažnje biti posvećeno drugoj premisi. Cilj je pokazati kako sam nalaz o grupnim razlikama u svojoj deskriptivnoj formi nije rasistički, ali da takvim postaje prelaskom na nivo neutemeljenog nativističkog objašnjenja. Posebno su razmotreni metodološki propusti naučnih rasista, a ukazano je i na ulogu koju neosnovani zaključci imaju u održavanju društvenih nejednakosti.

Ključne reči: inteligencija, IQ, rasa, grupne razlike u IQ, kontroverza urođeno-stečeno, naučni rasizam

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Antropologija, y. 2010, no. 10 (2), pp. 111-131