Sendviči sa šunkom i narendanim kačkavaljem, Vita sok i muzika sa gramofonskih ploča: proslave dečijih rođendana u Beogradu u vreme socijalizma

Aleksandar Krel Jadranka Đorđević-Crnobrnja

Apstrakt: U radu prezentujemo rezultate istraživanja društvene i kulturne prakse proslavljanja dečijih rođendana u Beogradu. Dečije rođendane posmatramo kao socijalni i kulturni konstrukt čije su funkcije razvijane i modifikovane u skladu sa društvenim i kulturnim značenjima. Naše istraživanje ovog kulturnog i društvenog fenomena zasniva se na analizi i interpretaciji narativa sagovornika. Hronološki okvir u kome posmatramo praksu proslavljanja dečijih rođendana jeste period od 1945. do 1991. godine, odnosno period socijalističkog društvenog uređenja. S obzirom na to da je najveći broj naših sagovornika govorio o načinu proslavljanja dečijih rođendana sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, odnosno u vreme svog detinjstva, fokus istraživanja usmeren je na pomenuti period. Reč je o društvenoj i kulturnoj praksi koja je u jugoslovenskom i srpskom socijalističkom društvu imala višestruku funkciju: poslužila je kao supstitut religijskim običajima u vezi sa krštenjem i rođenjem dece; vršena je homogenizacija porodične i srodničke strukture; njome je ispoljavana ljubav roditelja prema deci; uporedo sa transformacijom potrošačkog društva postala je instrument pomoću kojeg se kreirala i učvršćivala kompleksna mreža društvenih odnosa i široj društvenoj sredni upućivala se poruka o stepenu ekonomske i društvene moći njenih organizatora.

Ključne reči: dečiji rođendani, socijalizam, potrošačko društvo, Beograd, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Republika Srbija

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2021, no. 16 (2), pp. 491-507