Bečki haustori u sumračnoj viziji Darka Markova

Dragana Antonijević

Apstrakt: U radu je analiziran roman „Sumrak u bečkom haustoru 2 (Baba Boska)“ (2013) Darka Markova, pisca-migranta iz Beča. Roman se bavi opisom načina života i kulturoloških karakteristika srpskih imigranata u Austriji kroz dve generacije doseljenika – gastarbajtera kao starijeg doseljeničkog sloja iz 70-ih i 80-ih godina XX veka i mlađih, obrazovanih i školovanih ljudi koji su migrirali 90-ih godina XX veka. Kroz naizgled jednostavnu fabulu o bračnim i ljubavnim problemima glavnog junaka – mladog intelektualca iz Beograda koji je u Beč došao 90-ih godina, autor gradi gustu pripovednu mrežu različitih događaja kroz koje prolazi njegov junak, opisujući teškoće prilagođavanja i snalaženja u tuđini. Ukrštajući svoj život sa raznovrsnim likovima, i sam junak doživljava promene u potrazi za smislom života i svojim mestom u tuđem svetu. Darko Markov koristi realistički prosede u opisu likova i njihovih postupaka, oslanjajući se u velikoj meri na istinite ličnosti i stvarne događaje. Njegov mimetički narativni postupak se, stoga, može odrediti kao „faction“ – spoj fikcije i činjenica, obogaćenih brojnim etnografskim opisima osobina, ponašanja, izgleda, govora i vrednosnog sistema gastarbajtera i drugih migranata u austrijskom glavnom gradu. U tom smislu, Markovljev roman određujem kao etnografsku fakciju budući da obiluje etnografski relevantnim opisima i temama. Roman je najpre podvrgnut književnoetnografskoj analizi kroz strukturalne elemente kompozicije, a potom antropološkoj interpretaciji nekih tema i motiva, a posebno jezika u socio-lingvističkom smislu važnog etničkog i kulturnog markera, kao i spoljašnjih i unutrašnjih postupaka marginalizacije migranata.

Ključne reči: imigranti, Beč, Srbi, migrantska i migraciona književnost, Darko Markov, Sumrak u bečkom haustoru 2

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2020, no. 15 (1), pp. 61-99