NASTAVAK PRIČE O IŠIJU: PROMENE ZNAČENJA NARATIVA U AMERIČKOJ ANTROPOLOGIJI I POPULARNOJ KULTURI

Gordana Gorunović

Apstrakt: Priča o Išiju i njegovom istrebljenom narodu utkana je u istoriju antropoloških disciplina, biografije naučnika učesnika i istoriju moderne američke kulture. S protokom vremena, ona je prerasla u egzemplarnu povest o stradanju i otporu Prvih naroda, odgovornosti i potisnutoj krivici kolonizatora, kao i pokušaju isceljenja traume u susretu s antropolozima Boasove škole uoči Prvog svetskog rata i pre nego što su potomci starosedelaca dobili građanska prava u SAD. U ovom članku, govori se o zlatnoj groznici i kolonizaciji koje su dovele do etničkog čišćenja i genocida u Kaliforniji tokom XIX veka; o tome kako je pisanje Teodore Kreber o dotad zaboravljenom čoveku Išiju i plemenskom narodu Jana stvorilo „veliku američku priču”; i kako je narativ o Išiju dobio nastavak, sa novim zapletom i značenjima, na kraju XX i početku XXI veka.

Ključne reči: Jana i Jahi Indijanci, Kalifornija u XIX veku, evro-američka kolonizacija i genocid, Teodora Kreber i boasovska antropologija, narativ o Išiju i njegova značenja

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Antropologija, y. 2019, no. 19 (2), pp. 109-131