Mihailo Lalić i srpska etnologija: etnografija i mimezis patrijarhalnog društva u crnogorskim brdima

Gordana Gorunović

Apstrakt: Polazim od još neispitane pretpostavke da u Lalićevom realističkom pisanju o stvarnom postoji i stvarna etnološka i antropološka referenca, pre svega komentari o srpskoj etnologiji iz prve polovine XX veka, njenoj tradicionalnoj paradigmi i strategiji etnografskog pisanja. Moja druga pretpostavka jeste da je u dublju strukturu Lalićevih istorijskih romana „upisan“ i žanr etnografije, koji zajedno sa drugim formalno-stilskim sredstvima, doprinosi virtuoznoj konstrukciji velikih narativa o crnogorskom svetu života u istorijskoj perspektivi. Naposletku, analiza Lalićevog diskursa otkriva da je, uprkos marksistički inspirisanoj kritici etnologije kao dela srpske nacionalne nauke, disciplina bila neizbežna tačka u narativnoj konstrukciji crnogorskog identiteta.

Ključne reči: Mihailo Lalić, socijalni realizam u jugoslovenskoj književnosti, Crna Gora, pleme Vasojevići, dinarska zadruga, srpska građanska etnologija, kulturnoantropološka perspektiva, crnogorski svet života, mimeza etnografskog pisanja

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2017, no. 12 (4), pp. 1203–1232