NADIMCI SELA U KARAŠEVU: PRILOG ANTROPOLOŠKOM PROUČAVANJU ONOMASTIKE

Saša Nedeljković

Apstrakt: Tokom istraživanja etničkog identiteta Karaševaca u Rumuniji tokom 2015. godine uočen je fenomen davanja zajedničkih nadimaka svim stanovnicima jednog sela. U srpskoj etnologiji i antropologiji ovaj fenomen gotovo da nije zabeležen, a slična je situacija i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Proučenost ovog fenomena nije značajno bolja ni u znatno većim naučnim zajednicama (SAD, Španija, npr). Nešto bolja teorijska obrađenost i empirijska proučenost ovog fenomena nađena je u Rumuniji i Rusiji. Za razliku od etnologa i antropologa, lingvistima je ovaj fenomen dobro poznat, mada u Srbiji nedovoljno empirijski obrađen. Zbog toga je u ovom radu učinjen pokušaj da se pruži izvestan doprinos razumevanju ovog fenomena. Nadimci sela mogu se posmatrati kao element sistema koji, pored nadimaka, čine podrugačice i stereotipi u užem smislu. Pošlo se od pretpostavke da Karaševci nadimke sela koriste kao oblik stvaranja alternativnog vida komunikacije i/ili označavanja koji se koristi u svrhu regulacije društvenih odnosa. Posmatrano je kako sedam karaševskih sela stvaraju jednu celinu u okviru koje ovaj polifunkcionalni sistem označavanja funkcioniše, i kakvi se sve podaci iz ovih nadimaka mogu izvući.

Ključne reči: Karaševci, Rumunija, nadimci sela, podrugačice, regulacija društvenih odnosa, unutrašnja heterogenost

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Antropologija, y. 2017, no. 17 (2), pp. 9-23