Sloboda versus narodni suverenitet: Konstanovo shvatanje „ideja iz 1789“ i prepreka u njihovoj afirmaciji

Aleksandar Molnar

Apstrakt: U članku se autor bavi Konstanovim tvrdnjama da je „razumna sloboda“ bila jezgro „ideja iz 1789“, da je francuski narod u to vreme imao „prirodnu tendenciju“ da zahteva takvu slobodu i da su je tek kasnije, u toku revolucionarnih sukoba, potisnuli uzurpatori narodnog suvereniteta. Konstan je zapravo verovao da celokupan koncept narodnog svuereniteta, koji su izumele najradikalnije revolucionarne vođe, i nije imala drugi cilj nego da omogući stvaranje novog despotizma, prilagođen novim demokratskim okolnostima. Tako oštro suprotstavljanje slobode i narodnog suvereniteta, kao i uzdizanje slobode u gotovo jednu jedinu „ideju iz 1789“ izgleda kao velika simplifikacija koja je Konstana sprečila u poimanju prave prirode postojanih nacionalističkih struja u Francuskoj revoluciji. Pa ipak, njegova zalaganja za pomirenje individualne i političke slobode pokazivala su da je imao i bolje uvide u dileme emancipacije sa kojima se francuski narod suočio od samog početka revolucije.

Ključne reči: Benjamin de Konstan, Šarl-Luj de Monteskje, ideje iz 1789, sloboda, narodni suverenitet, uzurpacija, despotizam

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2016, no. 11 (1), pp. 243-262