Arheološki izlet u pograničnu koloniju
Apstrakt: Austrougarska uprava u Bosni i Hercegovini krajem XIX veka, na čelu sa Benjaminom Kalajem, austrougarskim ministrom finansija i guvernerom Bosne i Hercegovine, želela je da dobije šire međunarodno i naučno opravdanje za svoj dugogodišnji projekat „civilizovanja” Bosne i Hercegovine, odnosno za svojevrsno ideološko „istorizovanje“ te svoje bliske, pogranične kolonije. U leto 1894. austrougarska Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini, organizovala je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu Kongres arheologa i antropologa. Cilj Kongresa bio je da se evropski arheolozi i antropolozi upoznaju s rezultatima arheološkog istraživanja u Bosni i Hercegovini, te da svojim savetom usmere dalja istraživanja. Širi ideološki, politički, ali i teorijski kontekst ovog kongresa, međutim, bio je složeniji i slojevitiji i imao je za cilj prikazivanje konstruisane slike Bosne i Hercegovine kao zemlje ukroćenog i civilizovanog evropskog orijenta, bogate prošlosti i raskošnog folkora. Učesnici Kongresa raspravljali su o arheološkoj i antropološkoj građi koju su im domaćini podastreli (uključujući i za tu priliku specijalno organizovana iskopavanja Butmira i Glasinca). Sa stanovišta istorije arheoloških ideja, zanimljivo je analizirati kako su se učesnici Kongresa trudili da viđenu arheološku građu prilagođavaju s jedne strane željama domaćina, ali i svojim omiljenim i tada dominantnim arheološkim paradigmama
Ključne reči: Austrougarska monarhija, proksimalni kolonijalizam, pogranični orijentalizam, arheologija, antropologija, kongres, Zemaljski muzej u Sarajevu