Polni stereotip u etničkom: prilog srpskoj imagologiji

Gordana Đerić

Apstrakt: U ovoj studiji autorka preispituje fenomen stereotipa i njegove moguće klasifikacije u kontekstu istraživanja predstava o 'nacionalnom identitetu' u književnosti, čime svoj prilog metodološki situira u imagološke studije. Radi bolje preglednosti, u uvodnom delu je u najkraćem predstavljen predmet imagologije, koja ekspanzijom studija balkanizma i orijentalizma dobija sve veći značaj i u domaćaoj društvenoj teoriji. Kako je fenomen stereotipa bazični pojam ovih disciplina i posebno imagoloških studija, polazište u istraživačkom postupku predstavljaju značenjske i funkcionalne diferencijacije u okviru samog fenomena stereotipa i reafirmisanje ovog pojma u njegovom prvobitnom značenju – kao “slika u našim glavama”. Preispitivanjem i relativizovanjem uobičajenog razumevanja stereotipa u javnom govoru kao negativne predstave o 'Drugom' ('nenaučne i netačne tvrdnje' i sl.) uvođenjem distinkcije između 'nemih' i 'glasnih' stereotipa i proverom predloženog teorijskog konstrukta na konkretnom materijalu, ovo istraživanje ima za cilj da pokaže pozadinu nastanka jedne od najstabilnijih i u svakodnevnim pričama jedne od najpopularnijih odrednica etnotipa. Reč je o 'muškosti' ili naglašenoj 'seksualnosti Srba', koja je istovremeno i polni i etnički stereotip, važan konstitutivni element kolektivnog imaginarijuma, ali i sredstvo bilo pozitivne bilo negativne promocije – (auto)erotizacije, (auto)egzotizacije i (auto)orijentalizacije. U završnom delu studije, svoje polazne pretpostavke autorka proverava na lascivnim motivima srpskog usmenog predanja, kako bi iz perspektive prošlosti i 'kulturnog pamćenja' ukazala na moguće razloge održanja stereotipa 'muškosti' u savremenim pričama o svojstvima nacionalnog identiteta. Time su istraživani materijal i predistorija ovog stereotipa u funkciji testiranja održivosti i primenljivosti teorijskog konstrukta uzajamne uslovljenosti 'nemih' i 'glasnih' stereotipa i u onim narativima koji prevazilaze usko određeni kontekst lascivnih motiva u srpskoj narodnoj poeziji.

Ključne reči: imagologija, nemi i glasni stereotipi, antistereotip, polnost, bipolarnost, srpska usmena poezija.

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Antropologija, y. 2007, no. 3 (3), pp. 49-69