Hrana – priča našeg života: prilog studijama hrane i antropologiji ukusa

Gordana Đerić

Apstrakt: Pristupajući fenomenu (is)hrane kao identitetskom pitanju prvog reda, u smislu čovekove alimentarne, jedine verne biografije i autentičnog izraza njegovog sopstva i iskustva, ali i kao ključnom fenomenu razvoja čoveka i čovečanstva, autorka upućuje na antropološki relevantne domene istraživanja hrane (mitološki, kulturnoistorijski, ekonomski, estetički, jezički, politički). Razvoj umetnosti i mudrosti (is)hrane razmatra u kontekstu istorije ideja epikurizma, empirizma i lametrizma i u kontekstu „kraja kulta kulture“ u njenom uobičajenom značenju. Krećući se između pitanja teorije umetnosti i teorije saznanja, posebnu pažnju poklanja uzrocima teorijskog zapostavljanja čula ukusa i mirisa, istorijskim razlozima drugorazredne pozicije gastronomije u registru ostalih nauka i umetnosti, kao i promenama nastalim s krajem „kratkog dvadesetog veka“ koje su pogodovale vrednosnom i estetičkom preokretu – ekspanziji studija hrane i umetnosti kulinarstva. Stoga je cilj istraživanja dvostruk: s jedne strane, ono je pokušaj da se istorija ovog preokreta osvetli u kontekstu teorijskog i estetičkog odnosa prema hrani i umeću njenog spravljanja, a s druge strane trebalo bi da bude argumentovani podsticaj da se elementarno pitanje (is)hrane nađe i na našem akademskom meniju.

Ključne reči: hrana, čula ukusa i mirisa, studije hrane, antropologija ukusa, kulinarska umetnost, vrednosni preokret

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2013, no. 8 (1), pp. 41-59