Festivalski poredak: muzičke pozornice moći i zadovljstva

Miroslava Lukić-Krstanović

Apstrakt: U antropološkim razmatranjima muzički festivali predstavljaju kompleksni fenomen koji rasvetljava savremene kulturne i društvene procese. U tekstu se analiziraju muzički festivali, njihov razvojni put u dvadesetom veku i savremeni trendovi u Evropi, regionu Jugoistočne Evrope i Srbiji. Festivali jesu planetarni proizvod, interkulturna mreža, ali i produkti lokalnih politika. Njihova popularizacija se može pratiti od šezdesetih godina dvadesetog veka kada se oblikuju u konvencionalne kulturne pozornice koje odgovaraju establišmentu, ali istovremeno i kao emancipovani prostori rokenrol stilova i potkultura. Početkom devedesetih godina dvadesetog veka muzički festivali u Jugoistočnoj Evropi postaju arene i scene kontradiktorne i ambivalentne realnosti (rat, ekonomska kriza, antagonizmi, ksenofobije, nacionailizmi). Muzički hepeninzi i politički dogadjaji politički se polarizuju i hermetizuju. Istraživanja su usmerena na dva najveća festivala u Regionu – EXIT festival (Novi Sad) i Dragačevski sabor trubača (Guča). Istraživanja ovih festivala pokazuju da kulturne pozornice moći i uživanja grade svojevrsne poretke i politike koje su refleksija aktuelnih društvenih stvarnosti i svakodnevica.

Ključne reči: muzički festival, birokratija, politika, popularna kultura, globalno, lokalno, moć

Citat u željenom formatu

Izaberite jezik

PDF

Preuzmite navođenja

Časopis i broj

Etnoantropološki problemi, y. 2008, no. 3 (3), pp. 129-143